Author: djokicd

Aduino daljinski upravljač

Arduino je korišćen za implementaciju infrared controlu autića koji je korišćen u ovom projektu. Kada je autić kupljen, on je koristio radio kontrolu za komuniciranje sa daljinskim upravljačem. Prvi deo ovog projekta je bio primanje infrared siganala, te je za to korišćen infrared prijemnik. X pin je povezan za GND na Arduinu, Y pin za Vout (5V), i Z pin za osmi digitalni ulazni pin na Arduinu. Posle primanja komande na Arduinu, poslata je komanda daljinskom upravljaču koji je trebao da prosledi motorima snagu za autić da bi se on nekako kretao. Zbog toga je standardna elektronika na autiću hakovana.

Odgovarajući digitalni izlazni pun je povezan za hakovanu elektroniku autića i na Arduino je spušten sledeći kod:

#include <IRremote.h>

IRrecv irrecv(8); // ir receiver outupt pin
decode_results results;

int gnd = 9; // ir receiver ground pin
int vss = 10;// ir receiver 5v pin

void setup()
{
  irrecv.enableIRIn();

  pinMode(gnd, 1); digitalWrite(gnd, LOW);
  pinMode(vss, 1); digitalWrite(vss, HIGH);
  pinMode(2, 1);  // left
  pinMode(3, 1);  // right
  pinMode(4, 1);  // forward
  pinMode(5, 1);  // backward
}

void loop()
{
  if (irrecv.decode(&results))
  {
    Serial.println(results.value, HEX);
    if(results.value==0x2FD48B7)  // stop and center
    {
      digitalWrite(2, 0);
      digitalWrite(3, 0);
      digitalWrite(4, 0);
      digitalWrite(5, 0);
    }
    if(results.value==0xFD609F)  // backward
    {
      digitalWrite(4, 0);
      digitalWrite(5, 1);
    }else if(results.value==0xFD6897)  // forward
    {
      digitalWrite(5, 0);
      digitalWrite(4, 1);
    }else if(results.value==0xFDA25D) // stop
    {
      digitalWrite(4, 0);
      digitalWrite(5, 0);
    }else if(results.value==0xFD5AA5) // right
    {
      digitalWrite(2, 0);
      digitalWrite(3, 1);
    }else if(results.value==0xFDD827) // left
    {
      digitalWrite(3, 0);
      digitalWrite(2, 1);
    }else if(results.value==0xFD58A7) // center
    {
      digitalWrite(2, 0);
      digitalWrite(3, 0);
    }
    irrecv.resume();
  }
}

Demonstracija infrared pametne table

Infrared pametna tabla je nov način da se koriste različite površine kao površine pametne table. Sistem je veoma praktičan jer zahteva posedovanje kompjutera, Wii kontrolera, projektora i infrared olovke. Koristeći Smoothboard software infrared svetlost sa olovke je zauzeta od strane Wii kontrolera i onda primeljen i dekodiran od strane Wii daljinskog API-ja na kompjuteru. Koristeći API informacije su transformisane u pokrete misa na kompjuteru.

Bicikla kao punjač

Kinetička energija sa bicikle može da se prebaci u dovoljno veliku električnu energiju da puni mobilni telefon.Sistem za punjenje sadrži biciklistički dinamo koji generiše naizmeničnu struju, posle, korišćena struja je kablom dovedena do električnog kola koje konertuje naizmeničnu struju u jednosmernu i reguliše je. Posle regulacije struje napajan je USB kabl koji puni mobilni telefon.

bike_chargerŠemacki prikaz sistema

Dinamo koji je korišćen može da generiše 20V naizmenične struje. Koristeći greco i kondenzator ta struja je konvertovana u jednosmernu. Koristeći 7805linearni naponski regulator napon je regulisan na 5V koliko i baterija zahteva. Ako se dese veća odstupanja u naponu onda se povećava i sama snaga struje. Tada se baterija greje, kako bi se to sprečilo ona je za svaki slučaj primaknuta uz metalnu šipku kako bi mogla da se hladi.

11025484_1152257344793764_243227844_o

Magnetski tahometar

Tahometar je uređaj koji se koristi za merenje brzine rotacije (koja se uglavnom meri u obrtajima po minutu [RPM] udubljenja na disku. Tahometri se uglavnom koriste za ovu svrhu i primenu. Na primer, tahometar koji se koristi za merenje brzine kretanja radilice na motorima sa unutrašnjim sagorevanjem u automobilu  je uglavnom voltmetar koji meri napon na alternatoru automobila. Uglavnom se može precizno meriti brzina rotacije koristeći i LASERSKI tahometar. Moguće je konstruisati laserski tahometar koristeći montiranu lasersku diodu na rotacionom udubljenju i postavljanjem stacionarne fotodiode ili fototranzistora u blizini. Izmerena struja kroz diodu će biti u obliku pulsa gde je frekvencija pulsiranja predstavlja broj rotacija po sekunci koja se lako može skalirati u RPM. Najveći problem sa ovim pristupom je napuniti lasersku diodu, koju možemo izvršiti pomoću baterije.

Slična metoda do ovog magnetskog tahometra može biti implementirana na više načina ali u ovom projektu praćen je pristup koji je korišćen.

Stalni magnet je stavljen na kraju udubljenja. Blizu toga je postavljen Hall effect sensor. Za ovaj projekat korišćen je MikroElektronikin LIN HALL Click koji ima karakteristike  MLX90242 senzora. Za procesiranje podataka korišćen je MikroElektronikin PIC Clicker.

 

MP3 Player

MP3 (MPEG-3) plejer je uređaj koji može da čita neki .mp3 fajl i na kom neki korisnik ima mogućnost da bira koji fajl želi da bude pročitan. Za ovaj projekat korišćen je proizvod  MikroElektronike, MikroMedia for PIC32. Ovaj razvojni sistem ima VS1053 MPEG audio dekoder sa SPI interfejsom. Takođe, ovaj razvojni sistem uključuje TFT ekran na dodir koji je koristi korisnik kao ulaz.

Prvi grafički ekran bio je podeljen u 7 vertikalnih segemenata od kojih su prvi i sadnji scroll dugmići Ostalih 5 segmenata se koriste za odabir. Kada je odabir napravljen, početni ekran dovzvoljava odabir fajla koji se pušta.

VS1053 mp3 dekoder radi kao bafer od 512 bajtova koji se šalju preko SPI interfejsa. Koristeći odnos poslatih bajtova u odnosu na veličinu celog .mp3 fajla, kreira se progress bar ispod ‘play’ dela ekrana.